Printer Friendly Version PREDAVANJE I FOTO IZLOŽBA NA TEMU KANADSKIH MEDICINSKIH MISIJA U SRBIJI I NA BALKANSKOM FRONTU U PRVOM SVETSKOM RATU NA MEDICINSKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U TORONTU, POVODOM OBELEŽAVANJA STOGODIŠNJICE POTPISIVANJA PRIMIRJA 11. NOVEMBRA 1918. GODINE @ 11 November 2018 10:37 PM

              

Slika levo: GK RS V. Petković prilikom otvaranja foto izložbe na Medicinskom fakultetu; Slika desno: Predsednik Srpske nacionalne akademije Kanade, Žarko Brestovac i GK RS V. Petković prilikom polaganja venca ispod spomen-obelžja posvećenog pripadnicima kanadskog medicinskog korpusa na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Torontu.

  

Deo slušalaca na predavanju (u prvom redu GK R. Koreje, GK Moldavije, GK Madjarske, GK Grčke, u pozadini GK Austrije, predstavnik GK RF, načelnik vojno-policijske akademije kanadskih oružanih snaga i dr.).

              

Slika levo: GK RS V. Petković tokom uvodnog izlaganja na predavanju; Slika desno: Profesor istorije dr Rajko (Rej) Radojević, ispred Srpske nacionalne akademije Kanade, tokom svog izlaganja na predavanju u sali Medicinskog fakulteta Univerziteta u Torontu.

POVODOM OBELEŽAVANJA STOGODIŠNJICE POTPISIVANJA PRIMIRJA
U PRVOM SVETSKOM RATU

        Svečanost obeležavanja 100-godišnjice potpisivanja primirja u Prvom svetskom ratu pod nazivom ``Kanadske medicinske misije u Srbiji i na Balkanskom frontu u Prvom svetskom ratu``, održana je 7. novembra o.g. na Medicinskom fakultetu Toronto univerziteta, u organizaciji Generalnog konzulata RS u Torontu i „Srpske nacionalne akademije Kanade“. U okviru svečanosti organizovano je tematsko predavanje i izložba ratnih fotografija.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici kanadskih udruženja vojnih veterana, članovi konzularnog kora, predstavnici Eparhije kanadske SPC, ugledni članovi srpske dijaspore, profesori i studenti sa Toronto univerziteta, Jork univerziteta, Rajerson univerziteta  i drugi gosti.
          Generalni konzul V. Petković je u ime Vlade R. Srbije i GK RS odao poštu i položio venac ispred spomen-ploče koju je osamdesetih godina prošlog veka „Srpska nacionalna akademija Kanade“ postavila u holu Medicinskog fakulteta Toronto univerziteta u čast članova kanadskog medicinskog korpusa koji su, u okviru oblasti svog delovanja, dali doprinos savezničkoj pobedi na Solunskom frontu, lečeći srpske civile i srpske i savezničke  vojnike. Među kanadskim dobrovoljcima bio je i Lester Pirson, premijer Kanade od 1963-1968. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957. godine za osnivanje vojnih mirovnih snaga UN.
        Genrelani konzul Republike Srbije u Torontu, Vasilije Petković je u uvodnom izlaganju ukazao na sponu koja istorijski povezuje srpski i kanadski narod i baca svetlo na učešće kanadskih dobrovoljaca u medicinskom korpusu na Solunskom frontu. Ove hrabre i humane žene i muškarci, kao i jedna od najznačajnijih kanadskih ličnosti, nekadašnji premijer Lester Pirson, na vojni poziv ili dobrovoljno, napustili su miran život u Kanadi da bi došli i, u ratom pogođenu, Srbiju i zajedno sa ranjenicima, u oskudici hrane, lekova i medicinskih aparata, prolazili Albansku golgotu i na sebi svojstven način učestvovali na Solunskom frontu. Većina njih je srećom preživela ratne strahote, ali su neki, na žalost, nisu preživeli, poginuvši ili nastradavši od teških bolesti i zaraza, istih onih od kojih su lečili srpsku vojsku. 
Generalni konzul Vasilije Petković je istakao činjenicu da većina Kanađana, nažalost, nije upoznata sa istorijskim podacima o velikoj humanosti svojih sugrađana i predaka u Srbiji za vreme Prvog svetskog rata, ali da Srbi u Srbiji i Kanadi, kao i država Srbija nisu zaboravili njihovu ispruženu ruku i pomoć, onda kada je ona bila najpotrebnija. Pored ploče zahvalnosti na Medicinskom fakultetu Toronto univerziteta, Srpska nacionalna akademija Kanade je, takođe, postavila i spomen-ploču u Muzeju srpskog lekarskog društva u Beogradu na kojoj je na engleskom i francuskom jeziku napisano: „Kanađani, hvala vam“.
           Na kraju svog izlaganja, GK Petković je predstavio prisutnima „Ramondu serbiku“ ili "Ramondu Nataliju" i upoznao prisutne o njenom istorijatu i značenju kao simbola preporoda i vaskrsnuća srpske vojske nakon natčovečanskih napora, Albanske golgote i slavnog proboja Solunskog fronta u Prvom svetskom ratu.
          U ime „Srpske nacionalne akademije Kanade“ prof. dr. istorije Rajko Rej Radojević (živi i radi u Kanadi više od 50 g.) održao je iscrpno predavanje na temu srpskog učešća i doprinosa u Prvom svetskom ratu kao i učešća kanadskog medicinskog korpusa na Solunskom frontu. Izneo je istorijski dostupne i potvrđene podatke o imenima i biografijama pre, tokom i posle rata svih kanadskih dobrovoljca u okviru medicinskog korpusa.
         Po završetku predavanja, gosti su razgledali izložbu ratnih fotografija u svečanom holu Medicinskog fakulteta na kojima su prikazani srpski vojnici i ranjenici, proboj Solunskog fronta i slike kanadskih dobrovoljaca među kojima i L. Pirsona.
         Svim posetiocima uručen je katalog sa kratkim osvrtom na održano predavanje i izložbu sa fotografijama, a VIP zvanicama poklonjena je i knjiga na engleskom jeziku „Srbija 1914-1918, hrabri saveznik“ zajedno sa značkom „Ramonda serbika“.

Ramonda Serbica or Ramonda nathaliae

                                                         

Takođe, poznata kao Srpska Ramonda i Srpski cvet Feniks, je vrsta u porodici Gesneriaceae porodice. Jedan je od retkih evropskih predstavnika ove porodice, koji se nalazi u jugoistočnoj Evropi - južnom Balkanu.

Cvet je otkrio Josif Pančić 1874.godine, u blizini grada Niša u Srbiji, a 1884. godine, naučno ga je opisao Sava Petrović, poznati srpski lekar tog vremena.

Cvet Ramonda Serbika je poznat po svojoj sposobnosti da oživi kada se zalije, čak i kada je potpuno osušen. Zbog toga se ovaj cvet smatra simbolom borbe i vaskrsenja srpske vojske nakon epohalnog povlačenja preko albanskih planina tokom Prvog svetskog rata, sve do  Grčke.

Noseći  Ramondu Serbiku, sećamo se i poštujemo srpske i savezničke žrtve i Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, koji imaju isto ili slično značenje kao britanski crveni cvet maka ili francuski plavi različak.

Drugo ime Natalijina Ramonda, dato je po Nataliji Obrenović, koja je bila kraljica Srbije od 1882. do 1889. godine, kao supruga kralja Milana I Obrenovića.

Zelena i crna pozadina Ramonde Serbike predstavljaju boje Albanske spomenice, koja se dodeljivala vojnicima koji su učestvovali u Velikom ratu i u Albanskoj golgoti.